Dana 22. travnja 2024. Copernicus Change Service (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavili su zajedničko Izvješće o stanju klime u Europi za 2023. godinu. U izvješću se donose opisi i analize klimatskih uvjeta kao i odstupanja i promjena širom Zemljinog sustava, zajedno s ključnim događajima i njihovim utjecajima te rasprava o klimatskoj politici i mjerama s naglaskom na ljudsko zdravlje.
Ubrzano zagrijavanje
Europa se od 1980-ih zagrijavala dvostruko brže od globalnog prosjeka, postajući najbrže zagrijavajući kontinent. Ovo ubrzano zagrijavanje pripisuje se značajnom udjelu europskog kopna u brzo zagrijavajućem Arktiku i promjenama u obrascima atmosferske cirkulacije koje povećavaju učestalost ljetnih toplinskih valova. Europa se suočava s nezapamćenim klimatskim promjenama, a 2023. godina ulazi u anale kao najtoplija godina u povijesti. Ovo iznimno razdoblje donijelo je niz ekstremnih vremenskih uvjeta, što dovodi do ozbiljnih razmatranja i potrebe za hitnim djelovanjem u politikama prilagodbe i ublažavanja.
Slika 1 Anomalije godišnjih temperatura zraka izmjerenih nad europskim kopnom (u skladu s definicijom Regije VI WMO-a) iz više skupina podataka za razdoblje 1900. —2023. (početna godina razlikuje se ovisno o skupini podataka) u odnosu na prosjek referentnog razdoblja 1991. – 2020.
Izvor podataka: HadCRUT5, NOAAGlobalTemp, GISTEMP, Berkeley Earth, JRA-55, ERA5. Autor: WMO. Podaci su dostupni za preuzimanje, zajedno s informacijama o metodologiji, na WMO-ovom regionalnom prikazu za Europu.
Ekstremni vremenski uvjeti
Poplave: Povećane ekstremne oborine i intenzivne kiše dovele su do opsežnih katastrofalnih poplava u zemljama poput Italije, Grčke, Slovenije, Norveške i Švedske uzrokujući značajnu štetu na infrastrukturi i ugrožavanje ljudskih života.
Suše: S druge strane, južna Europa doživjela je teške produljene suše, što utječe na vodne resurse i posebno pogađa poljoprivredne kapacitete.
Požari: Tijekom 2023. godine, Europa je suočila s povećanim brojem i intenzitetom šumskih požara, potaknutih ekstremnim ljetnim temperaturama i sušama. Najveći zabilježeni požar ikada u Grčkoj zahvatio je oko 96,000 hektara, što je izazvalo značajne ekološke i ekonomske štete.
Toplinski valovi: Broj dana s ekstremnim toplinskim stresom značajno je porastao. Ovi uvjeti predstavljaju značajan zdravstveni rizik, uzrokujući dehidraciju, toplotni udar i druge ozbiljne zdravstvene probleme, posebice u urbanim područjima.
Slika 2 (Gore) prosječne anomalije površinske temperature zraka (°C) i (dolje) anomalije oborina (mm) nad Europom od lipnja do rujna 2023. u odnosu na mjesečni prosjek referentnog razdoblja 1991. –2020.
Izvor podataka: ERA5. Autor: C3S/ECMWF
Povlačenje ledenjaka
Ledenjaci širom Europe, posebno u Alpama, nastavili su se brzo otapati, sa značajnim smanjenjem volumena leda, što naglašava oštre posljedice globalnog zagrijavanja. Također, ova godina je zabilježila najveći gubitak ledenjačke mase u povijesti (ukupno 10%), što dramatično utječe na morske razine i bioraznolikost u okruženju.
Slika 3 Klimatski pojasevi godišnjih regionalnih promjena mase ledenjaka (mjereno u metrima vodnog ekvivalenta) od 1976. do 2023.
Staklenički plinovi i njihov utjecaj na klimu Europe
Koncentracije stakleničkih plinova, uključujući ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N2O), nastavile su rasti tijekom 2023. godine. Ovi plinovi zadržavaju toplinu u atmosferi, što doprinosi globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama.
Glavni izvori emisija stakleničkih plinova u Europi su energetski sektor, industrija, promet i poljoprivreda. Posebno se ističe povećanje emisija iz prometa zbog rasta broja vozila na fosilna goriva i niskog prihvaćanja električnih vozila u određenim regijama.
Povećanje stakleničkih plinova izravno je povezano s promjenama u temperaturi, oborinama i ekstremnim vremenskim događajima u Europi. To uključuje veće učestalosti toplinskih valova i suša, kao i intenzivnije i češće poplave.
Utjecaji na more i obalu
Morski toplinski valovi: ove su godine zabilježene rekordne temperature morske površine, što je pridonijelo masovnim morskim toplinskim valovima koji utječu na morsku bioraznolikost i živote zasnovane na ribarstvu.
Promijene u koncentraciji klorofila a: primijećene su anomalije u koncentracijama klorofila a, koje su ključni pokazatelji zdravlja oceana i produktivnosti.
Utjecaj na zdravlje ljudi
Učestalost dana s „ekstremnim toplinskim stresom“ dostigla je rekordne visine, značajno utječući na ljudsko zdravlje. Takvi uvjeti pogoršavaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti te povećavaju stopu smrtnosti. Tako su još od 1970. ekstremne vrućine glavni uzrok smrti povezanih s vremenom i klimatskim uvjetima. Najranjivije skupine u ovim ekstremnim uvjetima su starije osobe i mala djeca.
Slika 4 Broj dana s vrlo snažnim toplinskim stresom (univerzalni toplinski klimatski indeks 38 – 46°C) tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 2023.
Izvor podataka: ERA5-HEAT. Autor: C3S/ECMWF.
Strategije za razvoj i prilagodbu
Javnozdravstveni sustavi suočavaju se s povećanim pritiscima tijekom takvih ekstremnih događaja, što zahtijeva hitne strategije prilagodbe i ublažavanja kako bi se zaštitile ranjive populacije.
Jačanje javnozdravstvene infrastrukture kroz uvođenje klimatski otpornih zdravstvenih objekata i bolja priprema zdravstvenih sustava za odgovor na klimatske krize ključni su za zaštitu zajednica. Također, povećanje svijesti o rizicima povezanima s klimatskim promjenama i promicanje preventivnih mjera mogu značajno smanjiti zdravstvene rizike.
Kao jedna od strateških mogućnosti u vidu razvoja i prilagodbe ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima ukazuje se razvoj zelenih prostora i urbanih hladnih zona što podrazumijeva gradnju zelenih površina te tako može pomoći u smanjenju urbanog toplotnog otoka, što direktno doprinosi smanjenju zdravstvenih rizika vezanih uz visoke temperature.
Izvještaj naglašava važnost snažne akcije protiv klime kako bi se ublažili ti utjecaji. Predlaže korištenje znanstvenih spoznaja za formuliranje politika koje smanjuju zdravstvene rizike i povećavaju društvenu otpornost.
Slika 5 Postotak europskih zemalja članica koje u svojim Nacionalno određenim doprinosima (NDC) pod Pariškim sporazumom spominju zdravstvene rizike ili ishode osjetljive na klimu. Na temelju pregleda NDC-a 50 zemalja članica. Izvor podataka: Prilagođeno prema WMO na temelju podataka iz WHO pregleda zdravlja u NDC-ima i dugoročnim strategijama: Zdravlje u središtu Pariškog sporazuma, 2023.
Potencijali obnovljivih izvora energije
U 2023. godini, postotak proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora u Europi dosegnuo je rekordnu razinu od 43%, u usporedbi s 36% iz prethodne godine. Ovaj rast potaknut je većom potrebom za hlađenjem tijekom iznimno toplih ljetnih mjeseci, posebice u južnoj Europi, te većom potrebom za grijanjem u Skandinaviji zbog nižih temperatura tijekom nekoliko mjeseci. Povećana aktivnost oluja od listopada do prosinca također je doprinijela većem potencijalu za proizvodnju energije iz vjetra.
Slika 6 Postotak stvarne ukupne godišnje proizvodnje električne energije u Europi od 2016. do 2023., uključujući solarnu energiju (žuto), energiju vjetra (ljubičasto) i hidroenergiju (plavo) te druge izvore, uključujući druge obnovljive izvore energije i fosilna goriva (sivo) Izvor podataka: ENTSO-E i Elexon. Autor: C3S/ECMWF.
Ubrzano zagrijavanje
Europa se od 1980-ih zagrijavala dvostruko brže od globalnog prosjeka, postajući najbrže zagrijavajući kontinent. Ovo ubrzano zagrijavanje pripisuje se značajnom udjelu europskog kopna u brzo zagrijavajućem Arktiku i promjenama u obrascima atmosferske cirkulacije koje povećavaju učestalost ljetnih toplinskih valova. Europa se suočava s nezapamćenim klimatskim promjenama, a 2023. godina ulazi u anale kao najtoplija godina u povijesti. Ovo iznimno razdoblje donijelo je niz ekstremnih vremenskih uvjeta, što dovodi do ozbiljnih razmatranja i potrebe za hitnim djelovanjem u politikama prilagodbe i ublažavanja.
Slika 1 Anomalije godišnjih temperatura zraka izmjerenih nad europskim kopnom (u skladu s definicijom Regije VI WMO-a) iz više skupina podataka za razdoblje 1900. —2023. (početna godina razlikuje se ovisno o skupini podataka) u odnosu na prosjek referentnog razdoblja 1991. – 2020.
Izvor podataka: HadCRUT5, NOAAGlobalTemp, GISTEMP, Berkeley Earth, JRA-55, ERA5. Autor: WMO. Podaci su dostupni za preuzimanje, zajedno s informacijama o metodologiji, na WMO-ovom regionalnom prikazu za Europu.
Ekstremni vremenski uvjeti
Poplave: Povećane ekstremne oborine i intenzivne kiše dovele su do opsežnih katastrofalnih poplava u zemljama poput Italije, Grčke, Slovenije, Norveške i Švedske uzrokujući značajnu štetu na infrastrukturi i ugrožavanje ljudskih života.
Suše: S druge strane, južna Europa doživjela je teške produljene suše, što utječe na vodne resurse i posebno pogađa poljoprivredne kapacitete.
Požari: Tijekom 2023. godine, Europa je suočila s povećanim brojem i intenzitetom šumskih požara, potaknutih ekstremnim ljetnim temperaturama i sušama. Najveći zabilježeni požar ikada u Grčkoj zahvatio je oko 96,000 hektara, što je izazvalo značajne ekološke i ekonomske štete.
Toplinski valovi: Broj dana s ekstremnim toplinskim stresom značajno je porastao. Ovi uvjeti predstavljaju značajan zdravstveni rizik, uzrokujući dehidraciju, toplotni udar i druge ozbiljne zdravstvene probleme, posebice u urbanim područjima.
Slika 2 (Gore) prosječne anomalije površinske temperature zraka (°C) i (dolje) anomalije oborina (mm) nad Europom od lipnja do rujna 2023. u odnosu na mjesečni prosjek referentnog razdoblja 1991. –2020.
Izvor podataka: ERA5. Autor: C3S/ECMWF
Povlačenje ledenjaka
Ledenjaci širom Europe, posebno u Alpama, nastavili su se brzo otapati, sa značajnim smanjenjem volumena leda, što naglašava oštre posljedice globalnog zagrijavanja. Također, ova godina je zabilježila najveći gubitak ledenjačke mase u povijesti (ukupno 10%), što dramatično utječe na morske razine i bioraznolikost u okruženju.
Slika 3 Klimatski pojasevi godišnjih regionalnih promjena mase ledenjaka (mjereno u metrima vodnog ekvivalenta) od 1976. do 2023.
Staklenički plinovi i njihov utjecaj na klimu Europe
Koncentracije stakleničkih plinova, uključujući ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N2O), nastavile su rasti tijekom 2023. godine. Ovi plinovi zadržavaju toplinu u atmosferi, što doprinosi globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama.
Glavni izvori emisija stakleničkih plinova u Europi su energetski sektor, industrija, promet i poljoprivreda. Posebno se ističe povećanje emisija iz prometa zbog rasta broja vozila na fosilna goriva i niskog prihvaćanja električnih vozila u određenim regijama.
Povećanje stakleničkih plinova izravno je povezano s promjenama u temperaturi, oborinama i ekstremnim vremenskim događajima u Europi. To uključuje veće učestalosti toplinskih valova i suša, kao i intenzivnije i češće poplave.
Utjecaji na more i obalu
Morski toplinski valovi: ove su godine zabilježene rekordne temperature morske površine, što je pridonijelo masovnim morskim toplinskim valovima koji utječu na morsku bioraznolikost i živote zasnovane na ribarstvu.
Promijene u koncentraciji klorofila a: primijećene su anomalije u koncentracijama klorofila a, koje su ključni pokazatelji zdravlja oceana i produktivnosti.
Utjecaj na zdravlje ljudi
Učestalost dana s „ekstremnim toplinskim stresom“ dostigla je rekordne visine, značajno utječući na ljudsko zdravlje. Takvi uvjeti pogoršavaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti te povećavaju stopu smrtnosti. Tako su još od 1970. ekstremne vrućine glavni uzrok smrti povezanih s vremenom i klimatskim uvjetima. Najranjivije skupine u ovim ekstremnim uvjetima su starije osobe i mala djeca.
Slika 4 Broj dana s vrlo snažnim toplinskim stresom (univerzalni toplinski klimatski indeks 38 – 46°C) tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 2023.
Izvor podataka: ERA5-HEAT. Autor: C3S/ECMWF.
Strategije za razvoj i prilagodbu
Javnozdravstveni sustavi suočavaju se s povećanim pritiscima tijekom takvih ekstremnih događaja, što zahtijeva hitne strategije prilagodbe i ublažavanja kako bi se zaštitile ranjive populacije.
Jačanje javnozdravstvene infrastrukture kroz uvođenje klimatski otpornih zdravstvenih objekata i bolja priprema zdravstvenih sustava za odgovor na klimatske krize ključni su za zaštitu zajednica. Također, povećanje svijesti o rizicima povezanima s klimatskim promjenama i promicanje preventivnih mjera mogu značajno smanjiti zdravstvene rizike.
Kao jedna od strateških mogućnosti u vidu razvoja i prilagodbe ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima ukazuje se razvoj zelenih prostora i urbanih hladnih zona što podrazumijeva gradnju zelenih površina te tako može pomoći u smanjenju urbanog toplotnog otoka, što direktno doprinosi smanjenju zdravstvenih rizika vezanih uz visoke temperature.
Izvještaj naglašava važnost snažne akcije protiv klime kako bi se ublažili ti utjecaji. Predlaže korištenje znanstvenih spoznaja za formuliranje politika koje smanjuju zdravstvene rizike i povećavaju društvenu otpornost.
Slika 5 Postotak europskih zemalja članica koje u svojim Nacionalno određenim doprinosima (NDC) pod Pariškim sporazumom spominju zdravstvene rizike ili ishode osjetljive na klimu. Na temelju pregleda NDC-a 50 zemalja članica. Izvor podataka: Prilagođeno prema WMO na temelju podataka iz WHO pregleda zdravlja u NDC-ima i dugoročnim strategijama: Zdravlje u središtu Pariškog sporazuma, 2023.
Potencijali obnovljivih izvora energije
U 2023. godini, postotak proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora u Europi dosegnuo je rekordnu razinu od 43%, u usporedbi s 36% iz prethodne godine. Ovaj rast potaknut je većom potrebom za hlađenjem tijekom iznimno toplih ljetnih mjeseci, posebice u južnoj Europi, te većom potrebom za grijanjem u Skandinaviji zbog nižih temperatura tijekom nekoliko mjeseci. Povećana aktivnost oluja od listopada do prosinca također je doprinijela većem potencijalu za proizvodnju energije iz vjetra.
Slika 6 Postotak stvarne ukupne godišnje proizvodnje električne energije u Europi od 2016. do 2023., uključujući solarnu energiju (žuto), energiju vjetra (ljubičasto) i hidroenergiju (plavo) te druge izvore, uključujući druge obnovljive izvore energije i fosilna goriva (sivo) Izvor podataka: ENTSO-E i Elexon. Autor: C3S/ECMWF.
Copyright © 2024. Regionalna energetska agencija Kvarner, Sva prava pridržana
Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije kako bi vam pružila najbolje korisničko iskustvo, uključujući personalizaciju oglašavanja i sadržaja. Postavke kolačića možete podesiti u svojem web pregledniku. Klikom na 'Prihvaćam', pristajete na korištenje kolačića.