Tajništvo za čistu energiju EU otoka (Clean Energy for EU Islands Secretariat) uvrstilo je otok Krk među deset najboljih primjera dobre europske prakse vezane uz energetsku učinkovitost i pametne otoke, odnosno regije. Među deset najboljih, osim Krka, uvršteni su nizozemski Ameland, irski Aranski otoci, portugalski Azori, škotski Isle of Gigha, švedski Gotland, španjolska Menorca, talijanska Pantelleria, danski Samsø i grčki Tilos.
U dokumentu EU islands in the energy transition - A catalogue of good practices navodi se da otoci diljem EU već više od 20 godina predvode pionirsku energetsku tranziciju te ostalim otočnim i kopnenim zajednicama danas pružaju impresivan niz nadahnjujućih projekata. Neki su otoci uspjeli razviti svoje znanje tijekom proteklih desetljeća, dok drugi tek započinju svoje procese. Kako bi se tim otocima pomoglo u razvoju i stjecanju znanja, Tajništvo za čistu energiju EU otoka odabralo je nekoliko najznačajnijih primjera dobre prakse.
Za otok Krk se u dokumentu, između ostalog, navodi da je 2012. objavio svoju strategiju Otok s nultom stopom emisije CO2, i to s ciljem da postane prvi ugljično neutralan i energetski samodostatan otok na Mediteranu. Također, otok Krk je priredio i studiju za razvoj vjetrenjača i integraciju solarnih elektrana, a primjenom LED tehnologija smanjena je potrošnja električne energije s 1,02 mil. kWh u 2010. godini na 734.864 kWh u 2018. godini. Kako promet uzrokuje 53% emisija ugljikovog dioksida, na otoku Krku instalirano je 12 punjača za 24 električna vozila i osam punjača za 80 električnih bicikala. Na otoku Krku od 2012. godine djeluje i Energetska zadruga, a nedavno su osnovane dvije tvrtke za upravljanje energetskom tranzicijom: Otok Krk Energija d.o.o. koja će koordinirati proces prijenosa energije te Smart Island Krk d.o.o. koja će se usredotočiti na pametne procese i digitalizaciju otočkih aktivnosti. Otok Krk Energija razvila je solarnu elektranu snage 5 MW, nudeći suvlasništvo lokalnom stanovništvu i tvrtkama.
Također, navodi se kako su lokalne vlasti 2018. godine usvojile ažuriranu inačicu vlastite Strategije razvoja nulte emisije CO2 kao poticaj za integrirani i održivi razvoj otoka. Provodi se dugoročni socio-ekonomsko razvojni plan otoka, s posebnim naglaskom na uštede energije povećanjem energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije (vjetra, sunca i bioplina). Strategija u sljedećih dvadeset godina predviđa instalaciju fotonaponskih sustava na krovovima snage oko 36,8 MWp, fotonaponske sustave na tlu snage 4 MWp te vjetroelektrana snage 25,2 MW, kao i bioplinska postrojenja snage 250 KWel.
Investicija u vrijednosti od 89,65 milijuna eura trebala bi Krk učiniti energetski neovisnim otokom. Također, navodi se kako se na Krku planira osnovati edukacijski centar koji će pružati informacije o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, zgradama, prijevozu, uštedama vode i odvodnji te će služiti kao nacionalni hub energetske tranzicije.
(izvor: www.grad-krk.hr)