EURACTIV, portal s vijestima posvećen političkim prilikama na razini EU, donosi izvještaj o analizi koju je proveo Ember, think-tank za čistu energiju, koji ovdje u cijelosti prenosimo. Prema toj analizi, u 2023. godini sustavi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora po prvi put dosegli su 30% udjela u globalnoj proizvodnji električne energije, čime je zelena energija stavljena u poziciju da s vremenom zamijeni ugljen kao energent.
Svijet s nultom emisijom temeljit će se na električnoj energiji bez štetnih posljedica za klimu. Međunarodna agencija za energiju očekuje da će se do 2050. godine više od 50% globalne potrošnje energije oslanjati na električnu energiju. Ipak, u 2023. godini, emisije globalnog energetskog sektora još uvijek su iznosile 14 milijardi tona CO2, zbog 61% proizvodnje iz ugljena i plina.
Unatoč tome što sustavi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora već nekoliko godina čine 80% novih kapaciteta za generiranje energije, emisije energetskog sektora povećale su se za 1% u usporedbi s 2022. godinom zbog niskih prinosa hidroenergije.
Ipak, slute se velike promjene. „Budućnost obnovljivih izvora energije je stigla“, tvrdi Dave Jones iz think-tanka Ember. „Osobito se oslanjanje na solarnu energiju ubrzava brže nego što je itko mislio da je moguće.“
Godina 2023. mogla bi biti posljednja u kojoj su emisije globalnog energetskog sektora porasle. Bez prošlogodišnje suše u Kini, globalne emisije električne energije bile bi u padu.
Osim široko rasprostranjenog trenda da se energetski sektor kontinuirano približava klimatskoj neutralnosti, ističu se dvije stvari: prilike u Europi i solarna energija.
Solarni val
Stopa instaliranih solarnih panela iznova se uvećava već 19 godina zaredom, izvještava Ember.
U 2023. godini instalirano je 76% više solarnih panela nego u 2022. godini, zbog "naglog pada troškova, poticajnih političkih okruženja, poboljšanja tehnološke učinkovitosti i povećane proizvodne sposobnosti", navodi se u izvještaju.
S obzirom na to da se na globalnoj razini do 2030. godine planira utrostručiti kapacitet obnovljive energije, očekuje se da će oslanjanje na solarnu energiju prednjačiti u ovom procesu: s trenutnih 1,5 teravata (TW) predviđa se da će brojka porasti na kapacitet od 6 TW do kraja desetljeća.
Tada će sustavi za korištenje solarna energije činiti 55% svih sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te će nadmašiti korištenje energije vjetra, unatoč desetogodišnjem zaostatku, i hidroelektrane, koje su imale čitavo stoljeće prednosti. Već danas solarna energija pokriva više od 10% godišnje proizvodnje električne energije u 33 zemlje.
Europa u prednosti
Unatoč, ili možda upravo zbog aktualne energetske krize, Europa ostaje globalni lider u obnovljivim izvorima energije. U 2023. godini, energija vjetra pretekla je plin s udjelom od 17,5% u ukupnoj strukturi energetske proizvodnje - više od dvostruko u odnosu na globalni prosjek.
„EU zaslužna je za 17% globalnog rasta u korištenju solarne energije i energije vjetra u 2023. godini“, objašnjava izvještaj, dodajući da je Europa značajno smanjila upotrebu ugljena, odmah iza SAD-a.
U usporedbi s Kinom, Sjedinjenim Državama i Indijom, „EU ima najniži udio fosilnih goriva u strukturi opskrbe električnom energijom... samo 33%“, primjećuje izvještaj. Što se tiče ostatka strukture opskrbe električnom energijom u EU, nuklearna energija čini 23%, energija vjetra 17,5%, hidroenergija 12%, a solarna energija 9%.
Svijet s nultom emisijom temeljit će se na električnoj energiji bez štetnih posljedica za klimu. Međunarodna agencija za energiju očekuje da će se do 2050. godine više od 50% globalne potrošnje energije oslanjati na električnu energiju. Ipak, u 2023. godini, emisije globalnog energetskog sektora još uvijek su iznosile 14 milijardi tona CO2, zbog 61% proizvodnje iz ugljena i plina.
Unatoč tome što sustavi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora već nekoliko godina čine 80% novih kapaciteta za generiranje energije, emisije energetskog sektora povećale su se za 1% u usporedbi s 2022. godinom zbog niskih prinosa hidroenergije.
Ipak, slute se velike promjene. „Budućnost obnovljivih izvora energije je stigla“, tvrdi Dave Jones iz think-tanka Ember. „Osobito se oslanjanje na solarnu energiju ubrzava brže nego što je itko mislio da je moguće.“
Godina 2023. mogla bi biti posljednja u kojoj su emisije globalnog energetskog sektora porasle. Bez prošlogodišnje suše u Kini, globalne emisije električne energije bile bi u padu.
Osim široko rasprostranjenog trenda da se energetski sektor kontinuirano približava klimatskoj neutralnosti, ističu se dvije stvari: prilike u Europi i solarna energija.
Solarni val
Stopa instaliranih solarnih panela iznova se uvećava već 19 godina zaredom, izvještava Ember.
U 2023. godini instalirano je 76% više solarnih panela nego u 2022. godini, zbog "naglog pada troškova, poticajnih političkih okruženja, poboljšanja tehnološke učinkovitosti i povećane proizvodne sposobnosti", navodi se u izvještaju.
S obzirom na to da se na globalnoj razini do 2030. godine planira utrostručiti kapacitet obnovljive energije, očekuje se da će oslanjanje na solarnu energiju prednjačiti u ovom procesu: s trenutnih 1,5 teravata (TW) predviđa se da će brojka porasti na kapacitet od 6 TW do kraja desetljeća.
Tada će sustavi za korištenje solarna energije činiti 55% svih sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te će nadmašiti korištenje energije vjetra, unatoč desetogodišnjem zaostatku, i hidroelektrane, koje su imale čitavo stoljeće prednosti. Već danas solarna energija pokriva više od 10% godišnje proizvodnje električne energije u 33 zemlje.
Europa u prednosti
Unatoč, ili možda upravo zbog aktualne energetske krize, Europa ostaje globalni lider u obnovljivim izvorima energije. U 2023. godini, energija vjetra pretekla je plin s udjelom od 17,5% u ukupnoj strukturi energetske proizvodnje - više od dvostruko u odnosu na globalni prosjek.
„EU zaslužna je za 17% globalnog rasta u korištenju solarne energije i energije vjetra u 2023. godini“, objašnjava izvještaj, dodajući da je Europa značajno smanjila upotrebu ugljena, odmah iza SAD-a.
U usporedbi s Kinom, Sjedinjenim Državama i Indijom, „EU ima najniži udio fosilnih goriva u strukturi opskrbe električnom energijom... samo 33%“, primjećuje izvještaj. Što se tiče ostatka strukture opskrbe električnom energijom u EU, nuklearna energija čini 23%, energija vjetra 17,5%, hidroenergija 12%, a solarna energija 9%.
Copyright © 2024. Regionalna energetska agencija Kvarner, Sva prava pridržana
Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije kako bi vam pružila najbolje korisničko iskustvo, uključujući personalizaciju oglašavanja i sadržaja. Postavke kolačića možete podesiti u svojem web pregledniku. Klikom na 'Prihvaćam', pristajete na korištenje kolačića.